Na putu prema kružnoj ekonomiji

02. 02. 2022. Milena Jenić (4 min čitanja)

Porijeklo i problemi modernih proizvodnih procesa

Iako je ljudska vrsta od svojih početaka živjela u skladu s prirodom, povijest pokazuje brojne primjere i načine iskorištavanja iste. Kao posljedica više industrijskih revolucija razvila se linearna ekonomija kakvu danas poznajemo koja je zasnovana na kontinuiranom i bespovratnom trošenju prirodnih resursa.

Koncept linearne ekonomije sastoji se od tri koraka:

  1. uzmi
  2. iskoristi
  3. odbaci

Ovakav način razmišljanja, nakon stotinu godina potrošačke ekonomije ostavlja nas sa problemima gomilanja različitih vrsta otpada i bespovratog iskorištavanja prirodnih resursa što naposlijetku otvara put za nekoliko globalnih inicijativa koje se trude smanjiti globalno štetni utjecaj ovakve politike.

Svrha kružne ekonomije je povećati ekološku efikasnost proizvodnih procesa i smanjiti količinu stvorenog otpada prema „4R“ konceptu:

  1. popravi (repair)
  2. ponovno koristi (reuse)
  3. ponovno preradi/proizvedi (remanufacture)
  4. recikliraj (recycle)

Infographic vector created by freepik - www.freepik.com

Glavni izazov za primjenu kružne ekonomije predstavlja upravljanje materijalima koji se ne mogu reciklirati (npr. elektronički otpad) i koji su teško razgradivi (npr. plastika koja se može reciklirati, ali ne i efikasno razgraditi). Gomilanje ovih materijala dovodi do nepovratnog narušavanja ekosustava.

Jedno od mogućih rješenja nude načela kružne bioekonomije, koja uz ideje kružne ekonomije stavlja naglasak na važnost zamjene teško razgradivih i nerazgradivih materijala s novim razgradivim biomaterijalima (kao što su biopolimeri). Kružna bioekonomija u otpadu vidi potencijal za novu sirovinu.

Inicijative EU

Prema podacima Europske unije iz 2018.,

Hrvatska je godišnje proizvodi 1.355 kilograma otpada po stanovniku, dok je prosjek Europske unije bio čak 5.190 kilograma po stanovniku. Od te količine u Europskoj unij reciklirano je svega 38,7%.

Preostali otpad pogoduje onečišćenju okoliša što dovodi do smanjenja bioraznolikosti i ugrožavanja ekosustava.

Uslijed negativnih utjecaja modernig proizvodnih lanaca javlja se inicijativa Europske komisije pod nazivom „Akcijski zeleni plan“ (eng. Green deal) čiji je cilj klimatski neutralna do Europa do 2050.

Ovaj plan zagovara postepenu (ali temeljitu) zelenu tranziciju kroz smanjenje onečišćenja i primjene principa kružne (bio)ekonomije.

Zelena tranzicija poduzeća

Zelena tranzicija traži odmicanje proizvodnih procesa poduzeća od "starih" načina proizvodnje i postupanja sa otpadom približavanje idealima kružne ekonomije.

Glavni problemi s kojima se poduzeća susreću pri zelenoj tranziciji su nedostatak kvalificiranog osoblja i stručnjaka na ovom području te vrlo očit (i skup) nedostatak međusektorske suradnje. Osim toga, postoji nedostatak informacija, općeg znanja i svijesti u populaciji o ovoj temi.

To potvrđuje istraživanje BIOWAYS-a iz 2017., koje je pokazalo da stanovnicima Europske unije:

nedostaju informacije o cirkularnoj bioekonomiji (50.9%), da smatraju da cirkularna bioekonomija ne potiče održivost i stvaranje novih radnih mjesta (40%) te da nemaju dovoljno znanja o bioproizvodima (31.4%).

Naš doprinos

Smatramo da bi rješenje navedenih problema bilo stvaranje jedinstvene platforme s ciljem povezivanja malih i velikih poduzeća te edukacije opće populacije, što će olakšati komunikaciju između različitih sektora i usvajanje održivih tehnologija.

Sve veći pritisak regulatornih tijela ne ostavlja poduzećima vremena za samostalno istraživanje, stoga želimo poduzećima omogućiti brzu i razumljivu analizu kritičnih točki za razvoj njihovog poslovanja te im olakšati postupeno uvođenje principa kružne ekonomije u proizvodne procese.

Osim analize potreba poduzeća, želimo omogućiti mjesto razmjenu ideja, znanja i prakse između sektora.

Kroz društveno aktivne kampanje, promocije proizvoda i pomoć u distribuciji proizvoda želimo svim zelenim tvrtkama omogućiti da se što prije istaknu na slobodnom tržištu.

O Autoru

Milena Jenić je osnivačica platforme i glavna osoba zadužena za viziju i smjer Tondu priče. U slobodno vrijeme bavi se pčelarstvom i uzgojem bilja, a po struci je diplomirana agronomkinja.